UNUTARNJA STRUKTURA ODGLAGOLSKIH IMENICA U HRVATSKOME JEZIKU

U ovoj se knjizi pokušalo metodama generativne gramatike opisati jedno poglavlje iz morfologije hrvatskog jezika. Na tvorbu odglagolskih imenica primijenile su se metode distribuirane morfologije, recentnog generativnog pristupa morfologiji, razvijenog u okviru minimalističke epohe (Halle i Marantz 1993, Halle i Marantz 1994, Marantz 1997, 2001, Harley i Noyer 1998, 1999). Rad je podijeljen u tri sadržajne cjeline: u prvoj su prikazane osnovne postavke generativne morfologije i distribuirane morfologije te posebno pristup takve teorije tvorbi riječi. Druga sadržajna cjelina obuhvaća opis sufiksa kojima se tvore odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Treća sadržajna cjelina obuhvaća primjenu tvorbenog modela distribuirane morfologije na odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Prema takvom modelu tvorba riječi obuhvaća spajanje apstraktnih korijena s određenim funkcionalnim glavama. Pretpostavlja se da imenski funkcionalni sloj u hrvatskome jeziku uključuje glave D, Poss, F, Num, dok se glagolski funkcionalni sloj sastoji od kategorija v, Perf i Asp. Događajnost se imenica definira prisutnošću glagolskih funkcionalnih kategorija. Agentivne i događajne imenice u hrvatskome jeziku, slijedeći analizu iz Alexiadou (2001), obuhvaćaju uz imenske i glagolske funkcionalne kategorije, dok sve ostale imenice (obične, rezultativne i imenice za jednostavne događaje) sadrže samo imenske funkcionalne kategorije. U radu su istražena pitanja utjecaja glagolskih gramatičkih svojstava osnove na mogućnost tvorbe i na interpretaciju izvedenih imenice. Glagolske su se osnove promatrale u odnosu na vid i rekcijska svojstva, a izvedene imenice u odnosu na moguću događajnu ili nedogađajnu interpretaciju. Tako je rad osim tvorbe imenica od glagola osvijetlio i neka druga gramatička područja hrvatskog jezika (neakuzativnost, aspekt, strukturu imenskih skupina, pitanja međuovisnosti svršenosti i rezultativnosti, i nesvršenosti i događajnosti), kao i neka, već dugo prisutna i poznata, načelna pitanja generativne morfologije (razlikovanje rječnih i rečeničnih kategorija, pitanje leksički obilježenih jedinica, odnos sintakse i morfologije).