DVA STARA RODA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE: Mikulići od Brokunovca i Črnkovečki od Črnkovca

Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić" objavilo je rodoslovnu knjigu dr. Pavla Mačeka "Dva stara roda Zagrebačke županije - Mikulići od Brokunovca i Črnkovečki od Črnkovca". Pojedini članovi obiju obitelji bili su istaknuti djelatnici u političkom, vojnom i crkvenom životu. Od pojedinaca koji su se posvetili duhovnom pozivu, najistaknutiji član iz obitelji Mikulić je zagrebački biskup Aleksandar Ignacije Mikulić. Zatim su tu Juraj od Brokunovca, župnik u Moravču; redovnik Mirko Mikulić; Tomo Mikulić, zagrebački kanonik; redovnica Judita Mikulić; klarisa Eva Mikulić; Juraj Mikulić, upravitelj Hrvatskoga zavoda u Beču; Nikola Mikulić, župnik u Svetom Ivanu Zelini i Gradecu; Juraj Mikulić, župnik u Brdovcu; pavlin Nikola Mikulić; Jakov Mikulić, župnik u Stenjevcu; Josip Mikulić, vjerojatni kapelan u Zlataru te Adam Mikulić, župnik u Donjoj Zelini. Iz obitelji Črnkovečkih, koja je po broju svojih članova manja, duhovnom pozivu posvetilo se samo dvoje članova: isusovac Baltazar Črnkovečki i klarisa Ana Marija Magdalena, s. Kristina Črnkovečki. Predstavljanje pojedine osobe u knjizi događa se u tri odlomka. Nakon osnovnog rednog broja pojedine osobe slijedi njezino ime i vremenska odrednica (bilo da je riječ o nadnevku rođenja, krštenja i smrti ili samo o nadnevku pojavljivanja u povjesnici). Ako je pojedina osoba obnašala istaknute političke, vojne ili crkvene službe, tada su one istaknute odmah nakon imena. Ako nema tih službi, slijede prikupljena svjedočanstva o užoj obiteljskoj vezi, odnosno vodoravni i okomiti odnos prema članovima obitelji, zajedno s izvorima. U drugom odlomku slijedi vremenskih slijed pronađenih podataka o dotičnoj osobi, ali samo onih koji su suvremeni njegovoj ili njezinoj životnoj dobi. Ti podaci podrazumijevaju ponovno okomitu ili vodoravnu obiteljsku vezu, javne službe te sam izvor u kojemu su pronađeni. U trećem odlomku naslovljenom "Tumačenje" pisac tumači možebitne nejasnoće, osvrće se na dosadašnje pisanje o dotičnoj osobit te u slučaju nedostatka izvora iznosi pretpostavke. Sažetak i najbolji plod cjelokupnoga piščeva rada su dva rodoslovna stabla koja je pisac izvorno rukom narisao na više velikih papira, a ovdje su u tisku priložena na zasebnim listovima. Knjigu je uredio dr. Stjepan Razum.